Skretanje: Kako je svijet postao moderan

Tisuću godina se De rerum natura”, Tita Lukrecija Kara, slavni pjesničko-filozofsko-znanstveni tekst, smatrao izgubljenim. A onda je 1417. u njemačkom samostanu u Fuldi firentinski lovac na antičke knjige Poggio Bracciolini ponovno otkrio Lukrecijevu poemu, jednu od, kako će se pokazati, samo tri preostale. Virus koji će svijet učiniti modernim”, kako stoji u podnaslovu knjige Stephena Greenblatta, opet je oslobođen. Prekrasna poema, naime, zastupala je opasnu tezu: kako svemir savršeno funkcionira bez božanskog upliva, kako religijski strah opasno utječe na život te kako se sve stvari sastoje od sasvim malih čestica u vječnom kretanju, koje se sudaraju i stalno mijenjaju smjer. Umnažanje i prijevod ove knjige inspiriralo je renesansu, utjecalo na umjetnika poput Botticellija i mislioce poput Giordana Bruna, oblikovalo mišljenje jednog Galileja i Freuda, Darwina i Einsteina, te revolucionarno utjecalo na pisce poput Montaignea i Shakespearea, pa čak i Thomasa Jeffersona.